Vladimir Cicovic Blog

Vladimir Cicovic

Analiza moguceg napada na EU banke REvil i Killnet

Napomena: Analiza je uradjena sa minimum informacija zbog nedostatka vremena (napad pocinje 16 Juna)

Izvor informacije za pomenuti napad: https://twitter.com/vxunderground/status/1669034104619245587

Tajnost operacije, tajnost mete/cilja, tajnost ucesnika operacija, tajnost pocetka operacije, tajnost lanca operacije

Resursi, brojnost grupe vs resursi i brojnost meta

TTP – tactics, tehnics procedures , ogranicen set TTP za operacije

Tajnost operacije

uspjeh bilo kakvog angazovanja u sajber prostoru utice najvise tajnost operacije. Tu se meta/zrtva bez vanrednih mjera osjeca sigurno u svakodnevnoj rutini i poslovima. Bilo kakav nagovjestaj operacije ugrozava istu jer suprotna strana se moze prilagoditi potencijalnom napadu i napadacu. Meta u slucaju prepoznavanja aktivnosti moze podici nivo angazovanja ljudstva, sredstava i ocekivanom ucinku napada. Ako se prepoznaje , recimo, da ce biti izvrsen DDOS napad na mrezu gdje se nalazi meta – iste se mogu ili prosiriti na nove (na nekoliko dana il sedmica) mreze/izlaze/ulaze ili angazovati dodatna sredstva da bi osigurali nesmetan rad. Ovo moze biti privremeno i vremenski ograniceno. Samim tim postoji mogucnost od neuspjeha napada.

Tajnost mete/cilja operacije

U slucaju otkrivanja mete/cilja opet dolazi do dodatnih angazovanja ljudstva, sredstava, vrsi se analiza kompletnog IT sektora, uspostavlja se rezim u kojem se (ograniceni period) vrsi zastita mete/cilja. Sav fokus ide na metu, analizu mete i rada iste – sa ciljem stvaranja modela gdje meta/cilj i dalje funkcionise. Npr kradja svih racunara u jednoj filijali banke – gdje se prave dodatne rezerve (na nekom drugom mjestu) i bekup radnih stanica/servera kroz ograniceni vremenski period.

Tajnost ucesnika operacije

Jedna od stvari uspjeha moze biti i tajnost ucesnika. U slucaju otkrivanja postoji mogucnost opstrukcije ili manipulacije ucesnicima. Ucesnici se mogu opstruisati tehnicki, psiholoski i fizicki. Tehnicki, sredstva izvrsenja: racunari, internet konekcije, struja. Psiholoski: izazivanje sukoba izmedju clanova grupe, stvaranja osjecaja krivice ili druge vrste manipulacija. Fizicki, likvidacija ili otmica.

Tajnost pocetka operacije

Ovisno o finalnom cilju prema meti – samo otkrivanje pocetka moze pomoci racionalnom angazovanju sredstava i propasti kompletne operacije. Mogucnost tajnih operacija druge strane kako bi finalno uticala na propast il ometanje napada.

Tajnost lanca operacije

Ovdje se uzima model ransomware grupe/DdoS. Citav lanac koji se koristi za operaciju (ransomware treba IA initial access, C2 servere, C2 alatke i operatore za iste) (DdoS koristi placene DDOS servise, osobe koje uspostavljaju sopstvene DdoS servise, novac/kriptovalute) (remote exploit, ranjivost , 0day brokeri)

U slucaju da je poznat citav ovaj lanac koji se koristi za operaciju ili samo dio – pa samim tim mogu uticati na manji dio da napadaca onesposobe il onemoguce kako bi nastavio napad.

Initial Access: ubacivanje FBI agenata/agenata privatnih intel kompanija sa laznim pristupima odredjenim kompanijama. Uvodi se kompletna lazna IT struktura kompanije, ili se daje tacno pristup sa nalozima u kontrolisanom okruzenju – gdje napadac se onemogucava da napadne komplet IT strukturu vec samo onaj manji dio koji je u kontrolisanom okruzenju (izlovan, isklljucen sa glavnom dijela)

C2 serveri: ubacivanjem servera sa punom kontrolom nad napadacevim server side softwerom i onemogucavanjem rada u odredjenom dijelu operacija ili monitoring konekcija prema metama

C2 tools/alatke: prodaja bekdorovanih alata, monitoring, unistavanje kompletne infrastrukture

DDOs servisi: pridobijanje klijenata, laziranje napada (u dogovoru sa metom/ciljem) DdoS servisi “trovanje”: ubacivanjem ogromnog broja DdoS servisa po povoljnim cijenama i radom bez problema – da bi se u toku perioda planiranog napada “ukinuo” ili lazirao napade na metu/cilj Novac/kripto valute: izgradnja mjenjacnica od strane FBI/CIA/NSA/EU interpol – monitoring slanja/primanja izmedju kriminalaca. Ukidanje kompletnog protkola za odredjeni dio interneta ili glavniih ruting tacaka, DDOS kripto mjenjacnica, pronalazak ranjivosti u kriptovalutama/blokcejinu/pametnim ugovorima

Remote 0day exploiti: sama potraznja prema vrsti softwera moze ukazivati na mete. Od postavljanja 0day brokera, do informacije koji soft zele "napasti" - takve informacije vec mogu pomoci da se smanji broj meta i onemoguci napad

Resursi, brojnost grupe vs Resursi i brojnost meta

Najveci izazov za napadaca jeste da ako nema snagu da udari na metu/mete – izazove psiholoski efekat kroz medije/internet. Meta/cilj moze uraditi isto kroz medijsko eksponiranje i obesmisljavanje napadaca. U slucaju da resursi i brojnost grupe veoma mala naspram resursa i brojnosti meta. Ako postoji napad na odredjeni sektor – onda se servisi koji su onemoguceni mogu prebaciti na druge kompanije kroz legalan rad i sve ostalo (zakonski problem, regulative, al moguce) U slucaju Killneta i Revil, dolazi do udruzivanje resursa al opet ne moze rezultirati uspjehom zbog brojnosti meta, geografske rasprostranjenosti i nepoznavanje rada banaka. Plan je napad je vjerovatno web servisi i slicno ali i tu postoji mogucnost postavljanja Anycasta na vise provajdera, dislokacija geo blokiranje i drugo. Banke su u vecoj mjeri spremne na ovakve stvari.

TTP – tactics, tehnics procedures , ogranicen set TTP za operacije

Odavanjem TTP odredjene grupe (recimo Anonymous Sudan, DdoS) dolazimo do fokusa i analize na detalje koji koriste i koje toolove koriste. Unutar rada i principa rada toolova je moguce pronaci odredjene slabosti. Npr DNS query, slanje paketa i drugo mogu imati ranjivu tacku. Primjer – postavljanjem *.meta.com na 127.0.0.1 za kveri iz Rusije ili VPN provajderima sirom svijeta moze dovesti do toga da napadac obori svoju infrastrukturu. Mozemo koristiti za usporavanje napada, preusmjeravanje napada, laziranje uspjeha napada i slicno.

Moguce vrste napada na EU Banke

DDOS napad

Ovisno o koga napadaju - jedan dio napada Killnet i Anonimusi Sudana nije imao efekta. U slucaju Anonimusi Sudana koji imaju svoju infrastrukturu za DDoS + rentaju istu drugima za novac, mete biraju koje se nalaze iza cloudfare i slicnih servisa (zastita od DDoS) kako bi pojacali efekat napada u medijima. Male i srednje mete (male kompanije, kompanije sa manjim brojem ljudi i nedovoljnom anti-DDoS zastitom) pod DDOS napadom grupe Anonimus Sudan, uglavnom od 5 do 15 min. U nekim slucajevima i duze ali se radi o 1 serveru sa HTTP portom iza cloudfare kojeg je moguce oboriti sa manjim DDoS napadom. Nekoliko puta im je DDoS "propao" ili nisu bili u mogucnosti da odrze napad duze od 5 minuta (uglavnom mete koje su imale daleko bolju zastitu ili se bave cybersec) Sve banke posluju SWIFTom, ATM mreza je povezana sa bazom u bankama ali moze biti izmjestena tako da se nalaze na razlicitim ISP/mrezama i da imaju "hibridni" pristup (kombinacija 4G mreze i racunarske mreze, ili wifi pristup) Najranjiviji dio banaka su web portali - ali je moguce i taj dio zastiti ukoliko se preduzmu mjere na vrijeme ili se u toku napada donese odluka. Ovdje moze doci do prekida pristupa klijenata na web platformi (recicemo da pristup preko softwera na telefonima, desktop racunarima moze biti "izmjesten")

Ransomware napadi

Ovise od nekoliko faktora: Initial Access brokerima, raspolaganjem 0day exploita i brojem operatora a onda sam proces sinhronizacije napada (pricamo da zele da napad izvrse na sve EU banke). Banke ulazu u sigurnost svog IT sektora. Postoje mehanizmi na nivou kompletne banke gdje se vrsi izolacija servisa i njihovo osiguravanje da prilikom napada rade neometano ( high avaibility, replikacija servisa, bekupi i tako dalje). Sama jedna grupa ne bi bila u stanju da u kracem vremenu osigura pristup IT sektoru ovih banaka. Jedan od pristupa moze biti i insajderi unutar banaka koji bi pomogli za pocetni pristup ali i tu se nivo sigurnosti banaka razlikuje tako da nije sigurno da ce svi napadi proci uspjesno - ako se desi, to ce opet biti manji dio. Uspjeh napada zavisi od dosta faktora tako da opet su u nemilosti koliko je banka pripremljena u tehnickom smislu.

Medijsko promovisanje napada

Jedini siguran element u svemu ovome jeste psiholoski efekat navodnog napada. Cak i ako se ne desi napad, sama cinjenica da se informacija pojavila u medijima moze pomoci u jacem efektu kada se desi obaranje web sajta neke banke (recimo da je samo to cilj, najbrze za izvodjenje u ovom slucaju) . Od berze, gubitka klijenata, ostalo. Postoji mogucnost da se izazove izvlacenje novca iz banaka i tako izazove problem sa radom banaka.

Napada konkurenata

Ovako "sivu" situaciju mogu iskoristiti (ali je manje vjerovatno iz vise razloga) konkurencija odredjenih banaka da uniste one druge (kroz spinovanje, stvarne napade i drugo). Opet postoji mogucnost da se napadi povezu i da organizator napada (u ovom slucaju banka) bude pronadjen i dozivi propadanje/gubitak novca/zatvaranje. Tako da je malo il nikako vjerovatno. U slucaju da jeste, onda mozemo pricati o povezanosti banke sa Killnet/REvil grupom kroz udio vlasnistva banke(recimo da je neko iz Rusije vlasnik dijela neke banke). Opet postoji mogucnost pronalazenja veza grupa-banka konkurent.

Podrska strane zemlje grupama Killnet i REvil

Drzave cesto koriste kriminalne grupe zbog ostvarivanja odredjenog cilja. Ovdje postoji mogucnost umjesanosti Rusije kao sponzora. Takve stvari se mogu otkriti na osnovu toga koliko je grupa imala resursa prije i poslije odredjenog vremena. Kakav impakt njihovi napadi imaju (ne u medijima, vec tehnicki dio napada) i tu se moze naci povezanost u smislu da imaju dosta novca, da su bolje organizovani, da su promjenili nacine napada i drugo. Ali kao sto rekoh tako nesto postaje vidljivo. Da li mogu da ih usmjeravaju prema odredjenim metama? Da. ali opet u tom slucaju bi drzava osigurala da napad bude efektivan sto bi bilo vidljivo i lako za uociti.

Timeline:

• 09:47 Zadnji tvit Gorice Dodik prije "hakovanja"
• 10:18 Tekst na ATV BL sa opisom hakovanja (2 rečenice) i politikom izmedju ta dvije rečenice kao i slikom "account not found"

Zadnji tvit prije (navodnog) hakovanja profila:

Zatim pojava vijesti na ATV BL u 10:18

Sa sajta ATV BL gdje stoji: "Hakeri su najprije obrisali sve tvitove Gorice Dodik da bi nedugo nakon toga i potpuno obrisali profil."

A ujedno i slika:

Kada se deaktivira nalog tj nakon toga (pričamo da je ATV BL prva stigla na lice mjesta, jel tako) ATV BL je uzela skrinshoot naloga i objavila. Da bi zatim u 15:01 pojavio se sljedeći tvit:

Ovdje vidimo da je nalog bio deaktiviran iz dvije priložene stvari: 0 pratilaca prilikom ponovne aktivacije i slikom account not found sto se desava prilikom deaktiviranja naloga. Nalog je deaktiviran sigurno od 10:18(slika atvbl) pa do 15:01(tvit o pratiocima)

Nalog nije hakovan jer obicno uslijedi izmjena broja telefona, maila kao i sifre. Samim tim ne bi bilo moguće vratiti nalog natrag u roku 20-30 min. Telefon i mail su ostali isti od 10:18 pa do 15:01. Ova ideja je bila brilijantna da se Gorica prikaže kao žrtva napada ali detalji koje sam naveo su je odali.

Nije bilo "hakovanja" - opet ako neko od VIP osoba želi da vidi kako ide preotimanje naloga bez mogućnosti vraćanja, tu sam :))
Takodje: tekst sa ATV BL nije pisao novinar - jer na pocetku teksta ide da je profil ugasen, a na kraju da je profil vracen. Znaci ovo ne rade novinari koji su profesionalci vec neko ko je jedva zavrsio srednju skolu.

Ovo je kratki pregled sadržaja baze koju je nepoznata osoba skinula sa sajta lakodoposla dot com i ujedno savjet kako da osigurate tudje i svoje privatne informacije. Ovdje će izostati analiza šifri (karakteristike, frekvencija, duzina, ostalo) koja bi trebalo da bude u narednom periodu a i ujedno će sadržaj biti u Wifi pass fajlu

Baza se pojavila prvo na jednom od reddit subova, tj skrihshoot a poslije nekog vremena i link ka kompletnoj bazi.

Šta se nalazi u bazi?

Baza sadrži informacije o poslodavcima i radnicima koji traže posao. Jedan dio se odnos na komunikaciju izmedju administracije sajta i poslodavaca gdje se vrši plaćanje usluga. Svi skupa imaju sljedeće informacije: ime/prezime, email, šifre, adresa/ulica/grad, broj telefona, datum rodjenja.

Slika zapisa baze

Baza sa korisnicima počinje nekad od 2008 godine a posljednji unos/izmjene su 28 Jula 2022 u 02:21

Informacija o datumu kreiranja zadnjeg naloga je jako bitna kao i broj kreiranih naloga ukupno i vremenski period.

Baza sadrži oko 510.000 zapisa radnika. Od toga je u 2022 godini registrovano 10.000.

Kako su došli do baze?

Baza je vjerovatno skinuta sa nekim od alata (sqlmap, sqlninja i slično) a preko buga u sajtu (vjerovatno SQL injection). Napadac je vjerovatno onda prebacio u svoj phpmyadmin pa dumpo/izbacio bazu u sql fajl i okacio na jedan od foruma. Razlog je gledanje informacija iz baze (tražio je kartice, pristupne šifre, mailove i drugo) U ovom teksu se neću baviti propustima i ovo sve navedeno je nagadjanje u nedostatku informacija.

Kako ne raditi sa privatnim informacijama

Ovo je najbitniji dio teksta i ovome sam želio pisati. Ovdje ću tek nekoliko osnovnih i bitnih stavki vezano za sigurnost napomenuti. Ima ih još pa čak u narednom periodu planiram preduzeti neke korake kako bi se generalno stanje na ovom polju u BH/SRB/CG/HR počelo mjenjati.

Trajanje zapisa privatnih informacija

Svako kreiranje naloga treba da ima kada je osoba zadnji put se logovala. Iz te informacije treba izvršiti da poslije 90 dana neaktivnosti šaljemo korisniku email upozorenja a zatim ako nema odgovora - brišemo iz baze. Sa ovim pristupom od 510.000 privatnih informacija, šteta bi se svela na svega 2000 do 4000 naloga.

Kvalitet šifre + 2FA ili čak OAuth2 identifikacija

Sve šifre se čuvaju u nekoliko formata: plain text, wordpress hash(wp hash) i bcrypt hash(bcrypt). Sajt lakodoposla nema minimum duzine (idealno 12 do 16), miks slova, brojeva i specijalnih znakova. Prilikom kreiranja naloga šifre kao "12345678" je moguće unijeti. Takve stvari su nedopustive.

Sajt takodje nema 2FA (izuzetno lako integrisati sa freeOTP) koji bi u slučaju pogadjanja šifre moguće je sačuvati pristup sajtu (pod uslovom da nema curenja baze i slično). Čak i ako se koristi ista šifra za različite sajtove 2FA pravi ogromnu razliku.

freeOTP logo

Sljedeći iz ovog arsenala je OAuth2 protokol koji može da posluži za registraciju i pristup sajtu. Sa SSO (single sign-on) korisnik može autorizovati sajt da preuzme informacije i kasnije da pristupi istom tom sajtu. Ovdje se ne mora posjedovati šifra - sve se čuva u OAuth provajderu a minimum informacija koje sajt treba da ima su email, ime i prezime, ostalo.

OAuth2 - slika preuzeta sa InterSystems Learning Services youtube kanala

Minimiziranje dijeljenja privatnih informacija i skladištenja u bazi

Imamo nekoliko bitnih privatnih informacija koje moramo držati u bazi a sve se mogu redukovati i smanjiti negativni uticaj curenja informacija. Ovdje pričamo o ime/prezime, email, broj telefona, CV-iju, tekstualne poruke.

Ime i prezime: redukovati na samo ime sa početnim slovom prezimena. Apsolutno nebitno poslodavcu a u komunikaciji kasnije moguće je saznati.

Email: Ukratko moguće je u bazi drzati email koji je povezan sa korisnikom i loginom, a da pri tome ne držimo pravi email. Slanje na ovaj email bi mogao samo servis zbog informacija/resetovanja i slično. Samim tim bi npr imali 9dc3242cd523367c2296afbc65520f29@domena.com gdje bi na email serveru identifikacija za 9dc3242cd523367c2296afbc65520f29 bila prema ovojenekimail[at]gmail dot com. Naravno, ovdje se može smanjiti veličina hasha, uzeti neki drugi koji pruža bolju sigurnost (argon2id, scrypt, PBKDF2) i napraviti format koji je pogodan za email adresu.

Broj telefona: Ako postoji mogucnost izbaciti skroz. Ako bas se mora implementirati onda bi jedinstveni ID bio u bazi a pravi broj bi se čuvao na drugom mjestu i informacije slale kroz REST API.

CV: Izbaciti sve privatne detalje, imena firmi - kasnije je moguće poslati zainteresovanom poslodavcu puni CV sa detaljima. Ovdje bi trebalo da sama firma koja vodi sajt pregleda isti taj CV i ukloni isto sve privatne detalje radnika i firmi.

Tekstualne poruke: Godina je 2022 i vi dalje vjerujete da vam niko neće sem vas samih čitati poruke? Public key, moguće je šifrovati poruke i držati ih kao takve u bazi i za svaku sesiju / tekst imati ključ koji se opet čuva sa master ključem / privatnim ključem (ovdje treba PKI al ideja je da se poruke ne ostavljaju u otvorenom tekstu). Uglavnom: ne ostavljajte poruke u bazi u "otvorenom tekstu"

Zaključak

Ovaj incident je samo "demo" sajtova u SRB/HR/BH/CG/MK gdje se ne vodi računa o privatnosti korisnika. Samo da je ispoštovano pravilo 90 dana il manje - uticaj ovoga bi bio redukovan sa 510.000 zapisa na 2000 do 4000. Pričamo o brojevima telefona, email adresama, datumima rodjenja, punim imenima i prezimenima oko pola miliona ljudi. Ovakve informacije se mogu koristiti za dalji napad, uznemiravanje ljudi, preprodati ili zloupotrebiti na druge načine. Sajt se nalazi na Linodu u USA - isto nedopustivo kada znamo da informacije gradjana Srbije treba da budu u Srbiji. Nisam spominjao standarde, penetration testing, hardening sajta i drugo - koji bi definitivno smanjili šansu da se dese ovakvi ishodi.

Zahvalnica

Gospodinu @milos_rs_ koji je pokazao skrinshoot i naveo početni dio (phpmyadmin). Svima koji stvaraju i kreiraju sadržaj a vezano za računarsku sigurnost.

Twint is an OSINT tool for Twitter intelligence gathering and it is used by many people in the security industry (as others also). In this short article, I am going to give you a list of commands to run with no problem.

Twint is currently archived and the normal setup produces an issue. So, in this article, you will see how to run it with no issue.

Source of twint: https://github.com/twintproject/twint I would guess you are running Linux and have docker installed. There is 2 possible way. One is using docker - and the other we skip docker install and run other commands (if our Linux is Ubuntu/Debian and support python 3.6 or 3.9)

As the first step, you need to download the docker image.

docker run -ti --rm kalilinux/kali-rolling:latest bash

If all goes fine (pull, and running bash under docker) you will get into prompt of Kali Linux.

We go to the next step in this process install and run python3.9/virutalenv and activate envoriment

apt update && apt -y install git python3.9 python3-pip

pip3 install virtualenv

virtualenv --python=python3.9 py39

cd py39

source bin/activate

After this, you will get into a virtual env for development.

Setup and run of twint.

pip3 install --upgrade -e git+https://github.com/twintproject/twint.git@origin/master#egg=twint;

twint -u twitter --user-full

If all goes ok - it would show information on user @twitter

This is a quick and short text on how to install Kubernetes on Ubuntu 22.04. Spend the last 2 weeks solving issues with Containerd and Kubernetes.

After reviewing the GitHub issue for Kubernetes - found this to solve a problem that I have.

The problem manifests as up/down for Kubernetes health and running buggy. On Ubuntu 20.04 there was no problem. The issue is connected with Containerd Cgroups settings for version 1.5.9 (any above this version would work fine, read a link that I provided on information). So let us start with installation.

Kubernetes map - from cloudsigma.com

Kubernetes setup on Ubuntu 22.04

Let me guess you have 2 machines, with Ubuntu 22.04 installed. First, will be used for the k8s control pane. The second will be used as a worker/pod. Both machines have the same steps for k8s installation. Please notice that the IP addresses I am using are from my network - so add proper IP for cp1 and worker1
Here you go for the k8s control pane and worker:

apt update
apt upgrade

echo is this IP of your machine?

echo "192.168.50.204  worker1.example.com worker1" >> /etc/hosts

echo "192.168.50.165 cp1.example.com cp1" >> /etc/hosts

hostnamectl set-hostname cp1
hostnamectl set-hostname worker1

modprobe br_netfilter
modprobe overlay

cat << EOF | tee /etc/modules-load.d/k8s-modules.conf
br_netfilter
overlay
EOF

cat << EOF |  tee /etc/sysctl.d/k8s.conf
net.bridge.bridge-nf-call-ip6tables = 1
net.bridge.bridge-nf-call-iptables = 1
net.ipv4.ip_forward = 1
EOF

sysctl --system

apt-get update ; apt-get install -y containerd

mkdir -p /etc/containerd

containerd config default | tee /etc/containerd/config.toml

sed -i "s/SystemdCgroup = false/SystemdCgroup = true/g" /etc/containerd/config.toml

systemctl restart containerd

swapoff -a

apt-get install -y apt-transport-https curl

curl -s https://packages.cloud.google.com/apt/doc/apt-key.gpg | apt-key add

apt-add-repository "deb http://apt.kubernetes.io/ kubernetes-xenial main"

apt install -y kubeadm kubelet kubectl

After you finish these commands on both machines, you have an exclusive command for the k8s control pane and for the worker. For Control Pane:

kubeadm init --pod-network-cidr=192.168.0.0/16

mkdir -p $HOME/.kube

cp -i /etc/kubernetes/admin.conf $HOME/.kube/config

chown $(id -u):$(id -g) $HOME/.kube/config

kubectl apply -f https://docs.projectcalico.org/manifests/calico.yaml

After you finish this on the Control Pane machine, there will be a command printed similar to this and copy to CLI of worker1:

kubeadm join 192.168.50.165:6443 --token azlcfh.36lef5ty7890en1r6 --discovery-token-ca-cert-hash sha256:47a02b63e60278025d3423883a05a48e06f943195f06ebe414d929f60028e

Or you can execute on Control Pane and get printed:

kubeadm token create --print-join-command

and then execute on Worker1 command that is printed The output of this command is copied/past on the worker machine. You can add more worker machines with no problem.

If all goes ok you will be able to check with:

kubectl run curl --image=radial/busyboxplus:curl -i --tty 

this would run a container on pods and you can see if the network and other parts are running ok. Type exit to leave the container. to delete this pod:

kubectl delete pods curl

You can also see how this goes with my video: Youtube K8s setup

Thanks to this people

@Jocix84 and @Bojana_dev for support, direction, and inspiration!