Kako je "uklonjen" domen Vlade Srpske (social engineering lekcija) i loše odluke za novu domenu

Razmišljao sam da li da napišem ovaj tekst jer se radi o odličnoj lekciji iz sigurnost na nivou države i uopste kako voditi IT sektor jedne države.

Foto: capital.ba Foto: capital.ba

Između 20 i 24 oktobra 2023 godine nepoznata osoba je poslala email provajderu domene vlade Srpske. Domena zakupljena jos 2001 god (https://web.archive.org/web/20010201000000*/https://www.vladars.net/ izgled prve stranice ) Da li je bilo dijelo jedne il više osoba nećemo saznati jer policija i "stručnjaci" iz vlade Srpske nisu našli problem pa evo kroz ovaj tekst ćemo objaviti da se radilo o social engineering napadu nepoznate osobe. Ne morate biti neki veći poznavalac OFAC liste i kako sankcije funkcionišu ali vlade Srpske na toj istoj listi nema. Neko je iskoristio povezanost lica sa te liste i vlade Srpske da pošalje email provajderu domene. Blokiranje sajta vlade Srpske

Nivo potreban za ovakav čin je minimalno znanje kako funkcioniše domena, whois i email slanje. Iako sam u nekoliko navrata opisao na tviteru/X da se domena može vratiti i da nije bilo potrebno da se ide na novu - stručna lica i spoljni saradnici vlade Srpske su procjenili da treba nova domena. Trenutno stara domena je u funkciji a postoji i nova. Automatsko blokiranje phishinga na X/Twitteru

Prilikom izbora nove domene napravljena je jos jedna greška koja je koštala da sajt vlade i email server budu blokirani nekoliko mjeseci poslije te odluke. Pošto je izbor bio "vladars . rs" a već postoji vladars . net - po automatizmu je domena označena kao phishing. S obzirom da je ovo proslo kroz ruke mnogih IT rukovodilaca - postavlja se pitanje kako je bilo moguće da u eri digitializacije nisu u stanju predvidjeti takvu gresku? Proces uklanjanja je išao "pješke" jer niko iz državnih agencija nije shvatio da se može i brže uraditi.

Funny

Još uvijek je stara domena u funkciji a koristi se i nova (dok pišem ovo) pa me navodi da ovakav pristup više odmaže nego sto ima pomoći da se pronadje domena. Nova domena je registrovana na privatnu firmu i to je uveliko problem.

Provjera na VirustTotal (Novembar 2023) VirusTotal

Korisni linkovi: https://mondo.ba/Info/Drustvo/a1256407/Vlada-RS-lazni-sajt-i-domen-poruka.html https://vladarepublikesrpske.rs/ https://www.slobodnaevropa.org/a/vlada-rs-stranice-srbija-republika-srpska-dodik-viskovic-sankcije/32666252.html https://www.infoveza.com/od-sutra-it-blokada-vlade-republike-srpske/

Red teaming koncept i ideja

ninja picture/slika: iStock, credit edfuentesg

Koncept red teaminga temelji se na filozofiji i praksama ninjutsua, drevne japanske borilačke vještine. Nindže su bile specijalizovane za izvođenje tajnih operacija i špijunaže, a njihova vještina je bila u velikoj mjeri utemeljena na skrivenosti, obmani i iznenađenju.

Skrivenost/Tajnost

Nindže su se oslanjale na svoje sposobnosti maskiranja i prikrivanja kako bi se približile svojim ciljevima neopaženo. U savremenom red teamingu, timovi se takođe oslanjaju na skrivanju svoje prisutnosti kako bi izbjegli otkrivanje i uspjeli izvršiti svoje napade. Oni koriste tehnike kao što je prikupljanje obavještajnih podataka iz otvorenih izvora (OSINT), kao i prikupljanje informacija o mreži svog cilja kako bi identificirali potencijalne ulazne tačke ili inicijalni pristup/initial access (IA)

Obmana

Nindže su bile majstori obmane i zavaravanja. Oni su koristili različite tehnike kako bi zbunili i prevarili svoje protivnike. U savremenom red teamingu, timovi se također oslanjaju na obmanu kako bi izvršili svoje napade. Mogu koristiti socijalno inženjerstvo/social engineering da navedu svoje ciljeve da im daju pristup njihovim računarima ili mrežama. Mogu također koristiti lažne web stranice i URL-ove kako bi prevarili svoje ciljeve da kliknu na zlonamjerne linkove.

Iznenađenje

Nindže su bile eksperti u iznenadnim napadima. Oni su koristili svoju brzinu i pokretljivost kako bi iznenadili svoje protivnike i nanijeli im maksimalnu štetu. U savremenom red teamingu, timovi se također oslanjaju na iznenađenje. Oni planiraju svoje napade pažljivo i koriste sve dostupne resurse kako bi iskoristili slabosti svojih ciljeva. Mogu također koristiti automatizovane alate za napad kako bi izvršili veliki broj napada istovremeno.

Značaj ninjutsua za red teaming

Ninjutsu nudi nekoliko prednosti za red teaming timove:

  • Skrivenost: Ninjutsu pomaže red teaming timovima da se približe svojim ciljevima neopaženo, čime se smanjuje rizik od otkrivanja.
  • Obmana: Ninjutsu pomaže red teaming timovima da prevare svoje ciljeve, čime se povećava šanse za uspješan napad.
  • Iznenađenje: Ninjutsu pomaže red teaming timovima da izvrše iznenadne napade, čime se nanosi maksimalna šteta ciljevima.

Primjeri upotrebe ninjutsua u red teamingu

Ninjutsu se može koristiti na različite načine u red teamingu. Evo nekoliko primjera:

  • Prikupljanje obavještajnih podataka: Ninjutsu tehnike maskiranja i prikrivanja mogu se koristiti za prikupljanje obavještajnih podataka iz otvorenih izvora (OSINT). Timovi mogu koristiti ove informacije kako bi identifikovali potencijalne mete i slabosti.
  • Penetracija mreže: Ninjutsu tehnike obmane mogu se koristiti za obmanu protivnika i omogućavanje pristupa njihovim računarima ili mrežama. Timovi mogu koristiti ove pristupe kako bi instalirali zlonamjerne programe ili prikupili osjetljive podatke.
  • Izvršavanje napada: Ninjutsu tehnike iznenadjenja mogu se koristiti za izvršenje napada na protivnike. Timovi mogu koristiti ove napade kako bi nanijeli štetu ciljevima ili ukrali povjerljive podatke.

Ninjutsu nudi nekoliko korisnih alata i principa za red teaming timove. Timovi koji razumiju i primjenjuju ove principe mogu biti uspješniji u identifikovanju, prikupljanju obavještajnih podataka o mreži, penetraciji mreže, izvršavanju napada i izbjegavanju otkrivanja.

Za kraj:

Analiza predstojeceg napada na EU banke

Vladimir Cicovic

Analiza moguceg napada na EU banke REvil i Killnet

Napomena: Analiza je uradjena sa minimum informacija zbog nedostatka vremena (napad pocinje 16 Juna)

Izvor informacije za pomenuti napad: https://twitter.com/vxunderground/status/1669034104619245587

Tajnost operacije, tajnost mete/cilja, tajnost ucesnika operacija, tajnost pocetka operacije, tajnost lanca operacije

Resursi, brojnost grupe vs resursi i brojnost meta

TTP – tactics, tehnics procedures , ogranicen set TTP za operacije

Tajnost operacije

uspjeh bilo kakvog angazovanja u sajber prostoru utice najvise tajnost operacije. Tu se meta/zrtva bez vanrednih mjera osjeca sigurno u svakodnevnoj rutini i poslovima. Bilo kakav nagovjestaj operacije ugrozava istu jer suprotna strana se moze prilagoditi potencijalnom napadu i napadacu. Meta u slucaju prepoznavanja aktivnosti moze podici nivo angazovanja ljudstva, sredstava i ocekivanom ucinku napada. Ako se prepoznaje , recimo, da ce biti izvrsen DDOS napad na mrezu gdje se nalazi meta – iste se mogu ili prosiriti na nove (na nekoliko dana il sedmica) mreze/izlaze/ulaze ili angazovati dodatna sredstva da bi osigurali nesmetan rad. Ovo moze biti privremeno i vremenski ograniceno. Samim tim postoji mogucnost od neuspjeha napada.

Tajnost mete/cilja operacije

U slucaju otkrivanja mete/cilja opet dolazi do dodatnih angazovanja ljudstva, sredstava, vrsi se analiza kompletnog IT sektora, uspostavlja se rezim u kojem se (ograniceni period) vrsi zastita mete/cilja. Sav fokus ide na metu, analizu mete i rada iste – sa ciljem stvaranja modela gdje meta/cilj i dalje funkcionise. Npr kradja svih racunara u jednoj filijali banke – gdje se prave dodatne rezerve (na nekom drugom mjestu) i bekup radnih stanica/servera kroz ograniceni vremenski period.

Tajnost ucesnika operacije

Jedna od stvari uspjeha moze biti i tajnost ucesnika. U slucaju otkrivanja postoji mogucnost opstrukcije ili manipulacije ucesnicima. Ucesnici se mogu opstruisati tehnicki, psiholoski i fizicki. Tehnicki, sredstva izvrsenja: racunari, internet konekcije, struja. Psiholoski: izazivanje sukoba izmedju clanova grupe, stvaranja osjecaja krivice ili druge vrste manipulacija. Fizicki, likvidacija ili otmica.

Tajnost pocetka operacije

Ovisno o finalnom cilju prema meti – samo otkrivanje pocetka moze pomoci racionalnom angazovanju sredstava i propasti kompletne operacije. Mogucnost tajnih operacija druge strane kako bi finalno uticala na propast il ometanje napada.

Tajnost lanca operacije

Ovdje se uzima model ransomware grupe/DdoS. Citav lanac koji se koristi za operaciju (ransomware treba IA initial access, C2 servere, C2 alatke i operatore za iste) (DdoS koristi placene DDOS servise, osobe koje uspostavljaju sopstvene DdoS servise, novac/kriptovalute) (remote exploit, ranjivost , 0day brokeri)

U slucaju da je poznat citav ovaj lanac koji se koristi za operaciju ili samo dio – pa samim tim mogu uticati na manji dio da napadaca onesposobe il onemoguce kako bi nastavio napad.

Initial Access: ubacivanje FBI agenata/agenata privatnih intel kompanija sa laznim pristupima odredjenim kompanijama. Uvodi se kompletna lazna IT struktura kompanije, ili se daje tacno pristup sa nalozima u kontrolisanom okruzenju – gdje napadac se onemogucava da napadne komplet IT strukturu vec samo onaj manji dio koji je u kontrolisanom okruzenju (izlovan, isklljucen sa glavnom dijela)

C2 serveri: ubacivanjem servera sa punom kontrolom nad napadacevim server side softwerom i onemogucavanjem rada u odredjenom dijelu operacija ili monitoring konekcija prema metama

C2 tools/alatke: prodaja bekdorovanih alata, monitoring, unistavanje kompletne infrastrukture

DDOs servisi: pridobijanje klijenata, laziranje napada (u dogovoru sa metom/ciljem) DdoS servisi “trovanje”: ubacivanjem ogromnog broja DdoS servisa po povoljnim cijenama i radom bez problema – da bi se u toku perioda planiranog napada “ukinuo” ili lazirao napade na metu/cilj Novac/kripto valute: izgradnja mjenjacnica od strane FBI/CIA/NSA/EU interpol – monitoring slanja/primanja izmedju kriminalaca. Ukidanje kompletnog protkola za odredjeni dio interneta ili glavniih ruting tacaka, DDOS kripto mjenjacnica, pronalazak ranjivosti u kriptovalutama/blokcejinu/pametnim ugovorima

Remote 0day exploiti: sama potraznja prema vrsti softwera moze ukazivati na mete. Od postavljanja 0day brokera, do informacije koji soft zele "napasti" - takve informacije vec mogu pomoci da se smanji broj meta i onemoguci napad

Resursi, brojnost grupe vs Resursi i brojnost meta

Najveci izazov za napadaca jeste da ako nema snagu da udari na metu/mete – izazove psiholoski efekat kroz medije/internet. Meta/cilj moze uraditi isto kroz medijsko eksponiranje i obesmisljavanje napadaca. U slucaju da resursi i brojnost grupe veoma mala naspram resursa i brojnosti meta. Ako postoji napad na odredjeni sektor – onda se servisi koji su onemoguceni mogu prebaciti na druge kompanije kroz legalan rad i sve ostalo (zakonski problem, regulative, al moguce) U slucaju Killneta i Revil, dolazi do udruzivanje resursa al opet ne moze rezultirati uspjehom zbog brojnosti meta, geografske rasprostranjenosti i nepoznavanje rada banaka. Plan je napad je vjerovatno web servisi i slicno ali i tu postoji mogucnost postavljanja Anycasta na vise provajdera, dislokacija geo blokiranje i drugo. Banke su u vecoj mjeri spremne na ovakve stvari.

TTP – tactics, tehnics procedures , ogranicen set TTP za operacije

Odavanjem TTP odredjene grupe (recimo Anonymous Sudan, DdoS) dolazimo do fokusa i analize na detalje koji koriste i koje toolove koriste. Unutar rada i principa rada toolova je moguce pronaci odredjene slabosti. Npr DNS query, slanje paketa i drugo mogu imati ranjivu tacku. Primjer – postavljanjem *.meta.com na 127.0.0.1 za kveri iz Rusije ili VPN provajderima sirom svijeta moze dovesti do toga da napadac obori svoju infrastrukturu. Mozemo koristiti za usporavanje napada, preusmjeravanje napada, laziranje uspjeha napada i slicno.


Moguce vrste napada na EU Banke

DDOS napad

Ovisno o koga napadaju - jedan dio napada Killnet i Anonimusi Sudana nije imao efekta. U slucaju Anonimusi Sudana koji imaju svoju infrastrukturu za DDoS + rentaju istu drugima za novac, mete biraju koje se nalaze iza cloudfare i slicnih servisa (zastita od DDoS) kako bi pojacali efekat napada u medijima. Male i srednje mete (male kompanije, kompanije sa manjim brojem ljudi i nedovoljnom anti-DDoS zastitom) pod DDOS napadom grupe Anonimus Sudan, uglavnom od 5 do 15 min. U nekim slucajevima i duze ali se radi o 1 serveru sa HTTP portom iza cloudfare kojeg je moguce oboriti sa manjim DDoS napadom. Nekoliko puta im je DDoS "propao" ili nisu bili u mogucnosti da odrze napad duze od 5 minuta (uglavnom mete koje su imale daleko bolju zastitu ili se bave cybersec) Sve banke posluju SWIFTom, ATM mreza je povezana sa bazom u bankama ali moze biti izmjestena tako da se nalaze na razlicitim ISP/mrezama i da imaju "hibridni" pristup (kombinacija 4G mreze i racunarske mreze, ili wifi pristup) Najranjiviji dio banaka su web portali - ali je moguce i taj dio zastiti ukoliko se preduzmu mjere na vrijeme ili se u toku napada donese odluka. Ovdje moze doci do prekida pristupa klijenata na web platformi (recicemo da pristup preko softwera na telefonima, desktop racunarima moze biti "izmjesten")

Ransomware napadi

Ovise od nekoliko faktora: Initial Access brokerima, raspolaganjem 0day exploita i brojem operatora a onda sam proces sinhronizacije napada (pricamo da zele da napad izvrse na sve EU banke). Banke ulazu u sigurnost svog IT sektora. Postoje mehanizmi na nivou kompletne banke gdje se vrsi izolacija servisa i njihovo osiguravanje da prilikom napada rade neometano ( high avaibility, replikacija servisa, bekupi i tako dalje). Sama jedna grupa ne bi bila u stanju da u kracem vremenu osigura pristup IT sektoru ovih banaka. Jedan od pristupa moze biti i insajderi unutar banaka koji bi pomogli za pocetni pristup ali i tu se nivo sigurnosti banaka razlikuje tako da nije sigurno da ce svi napadi proci uspjesno - ako se desi, to ce opet biti manji dio. Uspjeh napada zavisi od dosta faktora tako da opet su u nemilosti koliko je banka pripremljena u tehnickom smislu.

Medijsko promovisanje napada

Jedini siguran element u svemu ovome jeste psiholoski efekat navodnog napada. Cak i ako se ne desi napad, sama cinjenica da se informacija pojavila u medijima moze pomoci u jacem efektu kada se desi obaranje web sajta neke banke (recimo da je samo to cilj, najbrze za izvodjenje u ovom slucaju) . Od berze, gubitka klijenata, ostalo. Postoji mogucnost da se izazove izvlacenje novca iz banaka i tako izazove problem sa radom banaka.

Napada konkurenata

Ovako "sivu" situaciju mogu iskoristiti (ali je manje vjerovatno iz vise razloga) konkurencija odredjenih banaka da uniste one druge (kroz spinovanje, stvarne napade i drugo). Opet postoji mogucnost da se napadi povezu i da organizator napada (u ovom slucaju banka) bude pronadjen i dozivi propadanje/gubitak novca/zatvaranje. Tako da je malo il nikako vjerovatno. U slucaju da jeste, onda mozemo pricati o povezanosti banke sa Killnet/REvil grupom kroz udio vlasnistva banke(recimo da je neko iz Rusije vlasnik dijela neke banke). Opet postoji mogucnost pronalazenja veza grupa-banka konkurent.

Podrska strane zemlje grupama Killnet i REvil

Drzave cesto koriste kriminalne grupe zbog ostvarivanja odredjenog cilja. Ovdje postoji mogucnost umjesanosti Rusije kao sponzora. Takve stvari se mogu otkriti na osnovu toga koliko je grupa imala resursa prije i poslije odredjenog vremena. Kakav impakt njihovi napadi imaju (ne u medijima, vec tehnicki dio napada) i tu se moze naci povezanost u smislu da imaju dosta novca, da su bolje organizovani, da su promjenili nacine napada i drugo. Ali kao sto rekoh tako nesto postaje vidljivo. Da li mogu da ih usmjeravaju prema odredjenim metama? Da. ali opet u tom slucaju bi drzava osigurala da napad bude efektivan sto bi bilo vidljivo i lako za uociti.

Lažno hakovanje profila Gorice Dodik i izvrtanje činjenica

ATV BL vijest


Timeline:

  • 09:47 Zadnji tvit Gorice Dodik prije "hakovanja"
  • 10:18 Tekst na ATV BL sa opisom hakovanja (2 rečenice) i politikom izmedju ta dvije rečenice kao i slikom "account not found"


Zadnji tvit prije (navodnog) hakovanja profila:

Zadnji tvit prije hakovanja Gorice Dodik


Zatim pojava vijesti na ATV BL u 10:18

ATV BL

Sa sajta ATV BL gdje stoji: "Hakeri su najprije obrisali sve tvitove Gorice Dodik da bi nedugo nakon toga i potpuno obrisali profil."


A ujedno i slika:

account not found
Kada se deaktivira nalog tj nakon toga (pričamo da je ATV BL prva stigla na lice mjesta, jel tako) ATV BL je uzela skrinshoot naloga i objavila. Da bi zatim u 15:01 pojavio se sljedeći tvit:

Prvi tvit
Ovdje vidimo da je nalog bio deaktiviran iz dvije priložene stvari: 0 pratilaca prilikom ponovne aktivacije i slikom account not found sto se desava prilikom deaktiviranja naloga. Nalog je deaktiviran sigurno od 10:18(slika atvbl) pa do 15:01(tvit o pratiocima)

Nalog nije hakovan jer obicno uslijedi izmjena broja telefona, maila kao i sifre. Samim tim ne bi bilo moguće vratiti nalog natrag u roku 20-30 min. Telefon i mail su ostali isti od 10:18 pa do 15:01. Ova ideja je bila brilijantna da se Gorica prikaže kao žrtva napada ali detalji koje sam naveo su je odali.

Nije bilo "hakovanja" - opet ako neko od VIP osoba želi da vidi kako ide preotimanje naloga bez mogućnosti vraćanja, tu sam :))
Takodje: tekst sa ATV BL nije pisao novinar - jer na pocetku teksta ide da je profil ugasen, a na kraju da je profil vracen. Znaci ovo ne rade novinari koji su profesionalci vec neko ko je jedva zavrsio srednju skolu.

Analiza sajta lakodoposla dot kom

Ovo je kratki pregled sadržaja baze koju je nepoznata osoba skinula sa sajta lakodoposla dot com i ujedno savjet kako da osigurate tudje i svoje privatne informacije. Ovdje će izostati analiza šifri (karakteristike, frekvencija, duzina, ostalo) koja bi trebalo da bude u narednom periodu a i ujedno će sadržaj biti u Wifi pass fajlu

Baza se pojavila prvo na jednom od reddit subova, tj skrihshoot a poslije nekog vremena i link ka kompletnoj bazi.

Šta se nalazi u bazi?

Baza sadrži informacije o poslodavcima i radnicima koji traže posao. Jedan dio se odnos na komunikaciju izmedju administracije sajta i poslodavaca gdje se vrši plaćanje usluga. Svi skupa imaju sljedeće informacije: ime/prezime, email, šifre, adresa/ulica/grad, broj telefona, datum rodjenja.

Slika dumpa baze Slika zapisa baze

Baza sa korisnicima počinje nekad od 2008 godine a posljednji unos/izmjene su 28 Jula 2022 u 02:21

posljednji datum u bazi

Informacija o datumu kreiranja zadnjeg naloga je jako bitna kao i broj kreiranih naloga ukupno i vremenski period.

Baza sadrži oko 510.000 zapisa radnika. Od toga je u 2022 godini registrovano 10.000.

Kako su došli do baze?

Baza je vjerovatno skinuta sa nekim od alata (sqlmap, sqlninja i slično) a preko buga u sajtu (vjerovatno SQL injection). Napadac je vjerovatno onda prebacio u svoj phpmyadmin pa dumpo/izbacio bazu u sql fajl i okacio na jedan od foruma. Razlog je gledanje informacija iz baze (tražio je kartice, pristupne šifre, mailove i drugo) U ovom teksu se neću baviti propustima i ovo sve navedeno je nagadjanje u nedostatku informacija.

Kako ne raditi sa privatnim informacijama

Ovo je najbitniji dio teksta i ovome sam želio pisati. Ovdje ću tek nekoliko osnovnih i bitnih stavki vezano za sigurnost napomenuti. Ima ih još pa čak u narednom periodu planiram preduzeti neke korake kako bi se generalno stanje na ovom polju u BH/SRB/CG/HR počelo mjenjati.

Trajanje zapisa privatnih informacija

Svako kreiranje naloga treba da ima kada je osoba zadnji put se logovala. Iz te informacije treba izvršiti da poslije 90 dana neaktivnosti šaljemo korisniku email upozorenja a zatim ako nema odgovora - brišemo iz baze. Sa ovim pristupom od 510.000 privatnih informacija, šteta bi se svela na svega 2000 do 4000 naloga.

Kvalitet šifre + 2FA ili čak OAuth2 identifikacija

Sve šifre se čuvaju u nekoliko formata: plain text, wordpress hash(wp hash) i bcrypt hash(bcrypt). Sajt lakodoposla nema minimum duzine (idealno 12 do 16), miks slova, brojeva i specijalnih znakova. Prilikom kreiranja naloga šifre kao "12345678" je moguće unijeti. Takve stvari su nedopustive.

Sajt takodje nema 2FA (izuzetno lako integrisati sa freeOTP) koji bi u slučaju pogadjanja šifre moguće je sačuvati pristup sajtu (pod uslovom da nema curenja baze i slično). Čak i ako se koristi ista šifra za različite sajtove 2FA pravi ogromnu razliku.

freeOTP freeOTP logo

Sljedeći iz ovog arsenala je OAuth2 protokol koji može da posluži za registraciju i pristup sajtu. Sa SSO (single sign-on) korisnik može autorizovati sajt da preuzme informacije i kasnije da pristupi istom tom sajtu. Ovdje se ne mora posjedovati šifra - sve se čuva u OAuth provajderu a minimum informacija koje sajt treba da ima su email, ime i prezime, ostalo.

OAuth2 OAuth2 - slika preuzeta sa InterSystems Learning Services youtube kanala

Minimiziranje dijeljenja privatnih informacija i skladištenja u bazi

Imamo nekoliko bitnih privatnih informacija koje moramo držati u bazi a sve se mogu redukovati i smanjiti negativni uticaj curenja informacija. Ovdje pričamo o ime/prezime, email, broj telefona, CV-iju, tekstualne poruke.

Ime i prezime: redukovati na samo ime sa početnim slovom prezimena. Apsolutno nebitno poslodavcu a u komunikaciji kasnije moguće je saznati.

Email: Ukratko moguće je u bazi drzati email koji je povezan sa korisnikom i loginom, a da pri tome ne držimo pravi email. Slanje na ovaj email bi mogao samo servis zbog informacija/resetovanja i slično. Samim tim bi npr imali 9dc3242cd523367c2296afbc65520f29@domena.com gdje bi na email serveru identifikacija za 9dc3242cd523367c2296afbc65520f29 bila prema ovojenekimail[at]gmail dot com. Naravno, ovdje se može smanjiti veličina hasha, uzeti neki drugi koji pruža bolju sigurnost (argon2id, scrypt, PBKDF2) i napraviti format koji je pogodan za email adresu.

Broj telefona: Ako postoji mogucnost izbaciti skroz. Ako bas se mora implementirati onda bi jedinstveni ID bio u bazi a pravi broj bi se čuvao na drugom mjestu i informacije slale kroz REST API.

CV: Izbaciti sve privatne detalje, imena firmi - kasnije je moguće poslati zainteresovanom poslodavcu puni CV sa detaljima. Ovdje bi trebalo da sama firma koja vodi sajt pregleda isti taj CV i ukloni isto sve privatne detalje radnika i firmi.

Tekstualne poruke: Godina je 2022 i vi dalje vjerujete da vam niko neće sem vas samih čitati poruke? Public key, moguće je šifrovati poruke i držati ih kao takve u bazi i za svaku sesiju / tekst imati ključ koji se opet čuva sa master ključem / privatnim ključem (ovdje treba PKI al ideja je da se poruke ne ostavljaju u otvorenom tekstu). Uglavnom: ne ostavljajte poruke u bazi u "otvorenom tekstu"

Zaključak

Ovaj incident je samo "demo" sajtova u SRB/HR/BH/CG/MK gdje se ne vodi računa o privatnosti korisnika. Samo da je ispoštovano pravilo 90 dana il manje - uticaj ovoga bi bio redukovan sa 510.000 zapisa na 2000 do 4000. Pričamo o brojevima telefona, email adresama, datumima rodjenja, punim imenima i prezimenima oko pola miliona ljudi. Ovakve informacije se mogu koristiti za dalji napad, uznemiravanje ljudi, preprodati ili zloupotrebiti na druge načine. Sajt se nalazi na Linodu u USA - isto nedopustivo kada znamo da informacije gradjana Srbije treba da budu u Srbiji. Nisam spominjao standarde, penetration testing, hardening sajta i drugo - koji bi definitivno smanjili šansu da se dese ovakvi ishodi.

Zahvalnica

Gospodinu @milos_rs_ koji je pokazao skrinshoot i naveo početni dio (phpmyadmin). Svima koji stvaraju i kreiraju sadržaj a vezano za računarsku sigurnost.